O NAMA   |    EKO GALERIJA   |      PROJEKTI   |      SARADNJA     |     KONTAKTI
  
EKO EDUKATOR
KAMPANJA - ZA NOVA PLUCA ZEMLJE
startna strana
Skupština Ujedinjenih nacija je na 58. sednici održanoj u decembru 2003. godine proglasila period od 2005. -2015. za medjunarodnu dekadu za akciju ''Voda za život'', a za pocetak dekade je usvojen Svetski Dan Voda 22. mart 2005. godine.
Tema proslave medjunarodnog dana voda za 2008. godinu bila je "Sanitation" - sanitacija, higijena, održavanje zdravlja.

Ujedinjene Nacije su proglasile 2008. godinu za medjunarodnu godinu sanitacije u cilju isticanja postojeceg svjetskog problema - 2.6 milijardi ljudi u svijetu nema adekvatne sanitarne uslove korišcenja voda i kanalizacionu mrežu, kao ni precišcavanje otpadnih voda, cime je u velikoj meri ugroženo njihovo zdravlje.

U poruci generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija Ban Ki-muna povodom medjunarodnog dana voda jasno je naglašeno da je nedostatak politicke volje jedan od glavnih razloga neispunjavanja osnovnih principa upravljanja otpadnim vodama. On je naglasio da u uslovima kada svakih 20 sekundi umre jedno dijete zbog nehigijenskih uslova u kojima živi 2.6 milijardi ljudi širom svijeta. To dovodi do broja od 1.5 miliona prekinutih mladih života zbog necega što znamo kako da sprecimo. Loše upravljanje otpadnim vodama zajedno sa nedostatkom sigurne vode za pice i neodgovarajucih higijenskih uslova, pridonosi velikom broju smrtnih slucajeva.

Ban Ki-Mun je naglasio da je sa usvajanjem 2000. godine Milenijumskih ciljeva predvidjeno da se do 2015. godine broj ljudi koji nemaju pristup uslugama vodosnabdjevanja i kanalizacije prepolovi, ali danas nismo ni blizu ostvarenja tog cilja. Strucnjaci predvidjaju da do 2015. godine 2.1 milijarda ljudi nece i dalje imati osnovne higijenske uslove. Odredjen napredak je ostvaren, ali stalni porast broja stanovnika, rašireno siromaštvo, nedovoljna ulaganja u rješavanje problema kao i nedostatak politicke volje su veliki problemi. Ako pocne suocavanje sa izazovom, pozitivan ucinak je neminovan. Poboljšanje vodosnabdevanja i kanalizacije dovešce i do smanjenja siromaštva, poboljšanje zdravlja i podizanje životnog standarda. Medjunarodni dan voda je idealna prilika da se pažnja usmjeri na navedene probleme.

Voda i katastrofe

Budi informisan i budi spreman

Saznanja o ozbiljnošcu problema o vodama prisutna su godinama. Prve važne preporuke bile su formulirane na Konferenciji UN o vodama koja je održana 1977.godine u Mar del Plati (Argentina). I drugi skupovi su se bavili problemima voda, kao što je Medjunarodna konferencija o vodama i okolišu, koja je održana 1992. u Dublinu (Irska), kao i Konferencija UN o okolišu i razvoju, koja je održana 1992. u Rio de Jeneiru (Brazil). U 1994. godini Komisija UN za održivi razvoj donijela je zakljucak da je potrebna opsežna procjena vodnih resursa slatkih voda ukljucujuci i buduce potrebe za vodama. Ovdje treba spomenuti i Ministarsku deklaraciju sa Medjunarodne konferencije o pitkoj vodi (Bonn, 2001.) u kojoj se apeluje na jacanje koordinacije aktivnosti unutar sastava UN-a u pogledu pitanja pitke vode. UNESCO-u je, u sastavu organizacije UN-a, dodijeljena mu je vodeca uloga.

Opšta skupština UN je svojom rezolucijom A/RES/47/193 od 22.II 1993. odlucila da se 22. mart svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Ideja se sastoji u tome da se na taj dan, širom svijeta, posebno skrene pažnja na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Prirodne katastrofe uzrokovane vodom

Zadnjih godina sve više se govori o vodi: kao uzrocniku nekih prirodnih nepogoda i katastrofa, kao sirovini koja je potrebna za život, kao generatoru sukoba medju državama, i koje ima sve manje i manje za sve više i više stanovnika.

Kada govorimo o prirodnim katastrofama uzrokovanim vodom onda prvenstveno mislimo na: poplave, suše, tropske ciklone, razbijanje olujnih talasa o obalu, klizišta, naplavine, protoke mulja, snježne mecave, lavine te odrone snijega i leda
Voda je temelj života i osnovni sastojak svakog živog bica. Potrebe za vodom odraslog covjeka iznose od 2,5 do 3 litre dnevno. Voda ili pokrece razvoj ili ogranicava progres svake zajednice - od porodice do civilizacije.
Broj stanovnika na našoj planeti ubrzano se povecava, potrebe za vodom jos i brže, a njena kolicina se ne mijenja. Do 2025. godine dvije trecine covjecanstva osetice ozbiljan nedostatak vode. Procjene strucnjaka kažu da oko 1,1 milijardi ljudi nema pristup pijacoj vodi, 2,5 milijardi nema obezbjedjene elementarne sanitarne uslove, a više od pet miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje su uzrokovane zagadjenom vodom.

Bližimo se vremenu kada ce potreba za vodom premašiti zalihe. Nakon toga nužno prestaje razvoj, zapocinju borbe za vodu, a postoji cak i opasnost od medjudržavnih ratova.

Borba za vodu

6.000 ljudi u svijetu dnevno umre od dijareje!
Potrošnja vode se udvostrucila od 1950. godine!
Kolicina zagadjene vode je veca nego u basenima 10 najvecih svjetskih rijeka!

Poseban problem predstavlja zagadjenje podzemnih voda. Ova zagadjenja jednim dijelom uzrokuje poljoprivreda - zbog korišcenja vještackog djubriva i otpadne voda iz seoskih naselja.

Veliki problem predstavlja i posljedica zagadjenja voda sa neuredjenih deponija. Voda i otpad povezani su neraskidivo i pogubno. Svaki otpad prije ili kasnije dospjeva do podzemnih voda zagadjujuci je. To je dugotrajan i ljudskom oku skriven proces.

Šta možemo i moramo da ucinimo s vodom?

Da je štitimo i štedimo. Svaki dan, na svakom mjestu i u svakoj prilici. Posebno djecu treba vaspitavati da uce da štede vodu od najmladje dobi, da uce da vole prirodu, da budu osjetljivi na pitanja zaštite životne sredine, jer ce upravo oni u buducnosti donositi odluke o razvoju društva.