MEDJUNARODNA KAMPANJA "ZA NOVA PLUCA ZEMLJE"
Talasi podrške od zajednica, gradjana i obdaništa do vlada
i korporacija cine da zavjet o promjeni klime postane stvarnost
Najrobi, 22 maj 2007 - Obecanje da se posadi jedna milijarda stabala kao jedinstven odgovor na izazov globalne promjene klime je dato, izjavli su danas iz UNEP-a (Program Ujedinjenih nacija za okolinu).
Uslijedio je zalog Senegala od 20 miliona stabala, Kampanja milijardu stabala, stara pet mjeseci, prevazišla je prvobitni cilj nekih sedam meseci prije nego što je planirano.
Organizatori, medju kojima su Pokret zelenog pojasa (GBM) i Svjetski agrodrvni centar (ICRAF), su bili zapanjeni internacionalnim entuzijazmom ljudi starosne dobi od 5 do 80godina, koji su privuceni iz zemalja u razvoju i razvijenih zemalja, udružujuci snage sa zajednicama, vrticima, izvidjackim grupama, školama, univerzitetima, umjetnicima, gradskim vijecima, kompanijama i zemljama da ostvare prvobitni cilj.
Kampanja, objavljeno je na skoro održanoj konferenciji o promjeni klime u Najrobiju, u Keniji, sada prelazi na pretvaranje zavjeta u sadjenje jedne milijarde stabala do kraja godine.
Acim Štajner (Achim Steiner), glavni podsekretar Ujedinjenih nacija i izvršni direktor UNEP-e je izjavio: "2007. godina ce biti zapamcena kao godina stavljanja tacaka na debatu o promjeni klime. Unutarvladina diskusija o promjeni klime je stavila tacku na nauku - promjena klime se dešava; tacku na udare - oni se dešavaju i dešavace se na svim dijelovima planete, i tacku na ekonomiju - zaustavljanje promjene klime ce koštati samo 0,1 godišnje prosjecne potrošacke korpe (GDP Gross Domestic Product), možda i manje."
"Drugo veliko pitanje je bilo da li je javnost spremna, da li je politicki moguce mobilizovati pojedince, zajednice i nacije u veliku grupu koja bi se suprotstavila povecanju gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. Kampanja milijardu stabala stavlja posljednju tacku na ovu debatu takodje ", rekao je on.
"Zemlje i zajednice kao i korporacije i gradjani kao pojedinci širom razvijenih zemalja i zemalja u razvoju su odgovorili izazovu sa iskrenim entuzijazmom i predanošcu. Ovo bi trebalo osnažiti vjeru i ubjedjenje vlada svuda da nošenje sa promjenama klime nije politicki rizik nego možda i najpopularniji potez našeg vremena, sa svojim izbornim tijelom i pravima ljudi iza sebe," dodao je gospodin Štajner.
Govorio je na Internacionalnom danu za biološke raznovrsnosti (International Day for Biological Diversity) koordinisanom od strane Konvencije o biološkim raznovrsnostima (Convention on Biological Diversity).
Gospodin Ahmed Djoglaf (Ahmed Djoghlaf), glavni sekretar Konvencije o biološkim raznovrsnostima, izjavio je sljedece: "Vracanje nevidjenog gubitka bioraznovrsnosti naše planete zahtijeva nevidjene napore na svim nivoima." Postizanje cilja Kampanje milijardu stabala na Internacionalni dan bioraznovrsnosti je zapanjujuci uspijeh. To je živi dokaz namjere internacionalne zajednice da ucetvorostruci napore da se uhvati u koštac sa svim planetarnim prijetnjama po pitanje okoline gubitka bioraznovrsnosti i promjenama klime zajedno. Sadjenje drveca predstavlja proslavu naše veze sa majkom prirodom. To je ujedno i akt nade. Svaki gradjanin naše planete mora gajiti i cuvati prirodu da bi poboljšao kvalitet života na zemlji. Pozdravljam ovu prekretnicu, milijardu stabala, i izražavam nadu da ce sadjenje šest milijardi stabala biti postignuto na sljedecoj proslavi Medjunarodnog dana bioraznovrsnosti, kao doprinos ostvarenju johanesburškog cilja znacajnog smanjenja gubitka bioraznovrsnosti do 2010. godine."
Ovogodišnja tema je Bioraznovrsnost i promjena klime i dolazi nakon samo nekoliko nedjelja od izdavanja serije izvještaja od strane Unutarvladine diskusije o promjeni klime (IPCC), koja takodje naglašava izazove suocavanja sa biorazlicitostima - i uticaj na životna primanja i dobrobit covjecanstva - kao posljedice efekta staklene bašte.
IPCC istice, na primjer, da bi turizam u Africi, koji je umnogome zasnovan na prirodi, najvjerovatnije pretrpio težak udarac, od 25 posto pa do 40 posto životinjskih vrsta kao što su zebre u nacionalnim parkovima pod-saharske Afrike postale bi ugrožene.
Preko trecina mijesta razmnožavanja kornjaca na Karibima bi mogla biti izgubljena ako bi se nivo mora podigao za 0.5 metara. Ostrva sa vlažnim prašumama, kao što ih imaju Havaji, mogu ocekivati gubitak endemskih vrsta ptica.
Tanjenje Arktika i smanjenje kolicine morskog leda ce najvjerovatnije ostaviti teške posljedice. Ljuskari, koji su prilagodjeni da žive na ivici mora, su važan izvor hrane za foke i polarne bakalare. Jednorogi kitovi se takodje hrane organizmima koji obitavaju na morskom ledu. (Za više informacija o klimatskim i biorazlicitim udarima na Afriku i druge regione vidjeti bilješke urednika)
Vangari Matai (Wangari Maathai) - Inspiracija
Prvobitna ispiracija za Kampanju milion stabala je došla od njenog kofinansijera, dobitnika Nobelove nagrade 2004. godine, profesorke Vangarija Mataija.
Sigurno, prvi zalog od 2 miliona stabala je dat od strane ljudi iz Pokreta zeleni pojas, koji su bili neumorni u podržavanju Kampanje milijardu stabala.
Danas, ona se sjeca skorašnje konferencije africkih i španskih žena koja se održala u Madridu: "Izazvala sam ucesnike da pomognu u stvaranju zelenog pojasa preko Sahare od Dakara do Džimbutija, kao dijela Kampanje milijardu stabala. Ovakav trud ce doprinijeti usporavanju procesa širenja pustinje koji se ubrzano odvija u južnim dijelovima Sahare".
"Prilicno sam sigurna da cemo, uz podršku africkih šefova država koje se granice sa Saharom, uspjeti da ostvarimo ovaj cilj. Moramo osnažiti zajednice u hodu i ubijediti ih da sade i ujedno brinu o drvecu da bi osigurali njihovo preživljavanje. Ovo je naš san, dodjite i budite dio sna i dio Kampanje milijardu stabala", dodala je profesorka Matai, takodje osnivacica Pokreta zeleni pojas.
"Kampanja je bila jedna od pozitivnih ishoda posljednje konferencije o promjeni klime održane ovdje u Najrobiju pred kraj 2006. godine. Sa prvom fazom smo se susreli, sada moramo ove zaloge pretvoriti u jednu milijardu stabala posadjenih u zemlju. Na taj nacin, kampanja nece samo doprinijeti mijenjanju klimatskih promjena korištenjem mogucnosti drveca da izdvoji ugljenik iz atmosfere nego i niz drugih gorucih tema od stabilizacije zemljišta i sistema navodnjavanja do poboljšanja mogucnosti života divljine, agrokulture i turizma," dodala je ona.
Princ Albert II od Monaka - ko-finansijer i predani borac za okolinu
Drugi finansijer je HSH Albert II, princ od Monaka. On se zalagao za kampanju i sadio stabla u januaru 2007. godine u Kap-d'Ail i La Turbiji (Francuska), u predjelima koji su bili opustošeni u ljetnjim šumskim požarima. "Kao poglavar države, kada sam prihvatio da postanem finansijer kampanje, želio sam da vodim put i ubrzam mobilizaciju za sadnju drveca u svim regionima svijeta," rekao je.
Svjetski Agrošumski Centar (ICRAF) - Nezamjenjivi partner iz polja nauke
Denis Geriti (Dennis Garrity), direktor ICRAF-e je dodao: "Sa velikim ponosom i dozom iznenadjenja, Svjetski Agrošumski Centar se ujedinio sa Kampanjom milijardu stabala da bi proslavili rano ostvarenje zaloga da se posadi milijardu stabala za planetu.
"Jednostavno je uzbudljivo znati da je toliko pojedinaca, organizacija i vlada iz svih dijelova svijeta odgovorilo sa takvom žarkom predanošcu. Ljudi su evoluirali kroz kameno doba, bronzano doba, gvozdeno doba. Iskreno vjerujem da možda sada ulazimo u drveno doba!" dodao je on.
"Trebace skoro 15 godina da se doda još jedna milijarda na ljudsku populaciju. Ali Kampanja milijardu stabala je obezbijedila jednu milijardu stabala za dobrobit te milijarde ljudi, za nešto više od 15 nedjelja. Opisati ovaj poduhvat kao izvanredan bi bilo omalovažavanje," rekao je gospodin Geriti.
"UNEP-u i svima koji su ukljuceni bi trebalo od srca cestitati na nacinu na koji su pomogli da svijet shvati da je drvece na malim farmama izuzetno bitno rješenje za promjenu klime, gubitku bioraznovrsnosti, i ranjivosti izdržavanja. Jednostavno receno Agrošumstvo spašava svijet drvo za drvetom", dodao je on.
Kampanja milijardu stabala je 8. novembra 2006. godine predstavljena na konferenciji Konvencije Ujedinjenih nacija za promjenu klime, a pocela je sa radom januara 2007. godine.
Zajedno sa Senegalom, zalog jedne milijarde je takodje bio prevazidjen obecanjem od 30 miliona stabala od Ugande koje je dato UNEP-u od strane njegove ekselencije Profesora Semakule Kivanuka (Semakula Kiwanuka), ministra za državne finansije Ugande, planiranja i ekonomskog razvoja. To ukupno cini zalog za jednu milijardu i dvanaest miliona stabala od kojih je preko 13.5 miliona vec posadjeno.
Pisma izdavacima
Kampanja Milijardu Stabala, koja funkcioniše preko jedinstvenog i profilisanog interaktivnog veb sajta, pokazuje da konkretna inicijativa ljudi može biti motivacija za pozitivnu i hitnu akciju za okolinu.
Krenuo je pokret i mobilizacija za sadjenje stabala na nivou zajednice kao i u gradovima od Belo Horizontea u Brazilu do Tokija u Japanu.
Fotografije, pisma i hrpe mejlova je UNEP primao od strane hiljada ucesnika - starosti od 5 do 80 godina - koji su pokazali spremnost da stupe u akciju da regenerišu okolinu i uhvate se u koštac sa klimatskim promjenama.
Umjetnici i stvaraoci iz svih dijelova svijeta uložili su svoju kreativnost da bi podržali kampanju. Bilbordi kampanje su se javljali pored puteva, na aerodromima i u pariskom metrou.
Zalozi za sadjenje stabala su bili davani od strane vlada zemalja kao što su Kamerun, Kina, Kuba, Etiopija, Haiti, Irak, Izrael, Japan, Maldivi, Mauritanija, Meksiko, Monako, Maroko, Majnmar, Senegal, Južna Koreja, Turska, Uganda i Venecuela. Oni su potpomognuti od strane Stalnih Predstavnika UNEP-a, od kojih su mnogi krenuli da sade drvece u Najrobiju.
Nekoliko kompanija iz privatnog sektora, agencije Ujedinjenih Nacija i Svjetska Banka su se udružile sa UNEP-om da bi ubrzali daljnje uplitanje u kampanju. Fondacije, izvidjacki pokreti, i hiljade nevladinih organizacija su pocele sa reklamiranjem kampanje, preko njihovih sredstava, cime su ubrzali daljnji interes. Hiljade blogova su predhodili kampanji, koji su takodje pomogli u širenju vijesti.
Forum za razmjenu je izbacen na mrežu danas da bi omogucio ucesnicima da volonterski ponude svoje vrijeme, ekspertizu, fondove ili da obezbijede zemljište i mladice za projekat Kampanje milijardu stabala.
IPCC cinjenice i pretpostavke vezane za promjenu klime i bioraznovrsnosti ako se emisija staklene bašte ne riješi - radna grupa II cetvrta procjena za 2007. godinu.
- Pacificka ostrva ce najvjerovatnije biti pod rizikom da budu napadnuta morskom travom. Americka Samoa bi mogla da pretrpi 50% gubitaka mangrova sa otprilike 12% smanjenja u 15 drugih pacifickih ostrva.
- U Latinoamerici i Karibima, postoji mogucnost da znacajan broj životinjskih vrsta izumre u mnogim tropskim predjelima kao i u predjelima kojima prijete gubici mangrova. U mesoamerickim koralnim grebenima ima najmanje 25 puta više nekih vrsta ribe na koralnim grebenima koji su u blizini oblasti mangrova nego u oblastima gdje su mangrove izgubljene.
- Ekološki koridori izmedju zašticenih oblasti su bili planirani za ocuvanja bioraznovrsnosti u prirodnim eko sistemima. Neke od njih, kao što su Mesoamericki biološki koridor, su uvršteni da služe i kao sredstvo adaptacije.
- Deset posto najmanje, a najviše i do pedeset posto je vjerovatnoca da ce arkticka tundra biti zamijenjena šumama do 2100. godine. Uski pojasi ostataka primorske tundre u ruskom dijelu evropskog Arktika ce najvjerovatnije nestati.
- U medjuvremenu, klimatske promjene ce najvjerovatnije ici u korist napastima, parazitima i bolestima kao što su mošusno govece, plucni crv i valjkasti crv u irvasima. Broj šumskih požara i insekti koji uništavaju drvece kao što je omoricka buba ce se najvjerovatnije povecati.
- U Sjevernoj Americi izmedju 15 posto i blizu 40 posto biljnih i životinjskih vrsta ce biti "ostavljene istrebljenju" do 2050. godine. Sjevernoamericki drvni proizvodjaci bi mogli da izgube od jedne do dvije milijarde dolara godišnje tokom dvadesetprvog vijeka ako se klimatske promjene prouzrokuju promjene u bolestima, napadima insekata i šumskim požarima.
- Procjenom širom Evrope o brojnim biljnim vrstama po raznim scenarijima zagrijevanja došlo se do zakljucka da je više od polovine podložno promjenama, ugroženo, kriticno ugroženo ili podložno istrebljenju do 2080. godine ako ne budu bile u stanju da se rašire. Druge studije su došle do zakljucka da ce vrste vjerovatno preci iz sjeverozapadnih predjela u sjeveroistocne predjele kontinenta kao posljedica klimatskih promjena.
- Skoro pola azijske bioraznovrsnosti je pod rizikom od klimatskih promjena. "Klimatske projene ce najvjerovatnije uticati na širenje šuma i migracije, i povecati prijetnje bioraznovrsnostima što ce rezultirati promjenom eksploatacije zemlje i povecanjem populacije Azije. Marine i primorski ekosistemi Azije ce najvjerovatnije osjetiti povecanje nivoa mora i povecanja temperature."
Internacionalni dan za biološke raznovrsnosti 22. maj
Za više informacija, molimo kontaktirajte: Nik Nutal (Nick Nuttall), portparola UNEP-a na tel: +254 20 7624001, mobilni tel: +254 733 632755 ili preko imejla: nick.nuttall@unep.org ili Melab Šilulija (Mellab Shiluli)
